Što bih htijela postati kad odrastem

Bok,
u prošlom postu sam vam pisala o mojim hobijima. Jedan od mojih hobija je šminkanje koje je moj životni san .Ja kada odrastem želim postat vizažist ,to mi je hobi i to želim postati kad odrastem.

Želim postati vizažist jer mi se to sviđa i to volim raditi .

Moj uzor je  Hung Vanngo .On je poznati vizažist koji šminka modele i poznate osobe .Oni voli šminku od malena i to je njegova strast. Hung  Vanngo  mi je uzor jer jednoga dana želim biti kao on i proslaviti se jer je to moj životni san.

To je sve od ovog posta ,nadam se da vam se svidjelo!

Moji hobiji

Bok,

danas imam jednu temu u kojoj se radi o mojim hobijima, ja  imam puno hobija ali rolanje i uređivanje su mi najdraži hobiji. Rolanje mi je najdraži sport i obožavam se rolati s prijateljima. Rolanjem se bavim zato što me smiruje i nemislim na probleme oko mene.Volim se rolati s prijateljima jer se ispričamo i zabavimo.

Moj drugi  najdraži hobi je uređivanje ili ti šminkanje,uređivanje noktiju i kose.Volim se šminkati  jer se onda lijepše osijecam .Ponekad šminkam i prijateljice,slažem im frizure Volim te hobije jer me opuštaju i vesele

.Mislim da bi svatko trebo imat hobi koji ga opušta.

To je sve od ovog posta,nadam se da vam se svidio.

Krafne

Krafna  je kolač od dizanog tjesta.
 Prži se na vreloj masti ili ulju s obje strane.
Okruglog je oblika sa ili bez udubljenja (rupe) u sredini.
Puni se s nadjevom od :pekmeza,marmelade ili se stavlja žlicica marmelade na samu krafnu. Ukrašava se šećerom u prahu.
To je najčešći oblik krafne.
Krafna je tradicionalni pokladni  kolač u pojedinim europskim zemljama.
Taj je kolač u svijetu poznat po različitim nazivima i varijantama.
Postoje varijacije punjenja krafne kremom od vanilije i raznim vrstama voćnih đemova i marmeladi od ukrasavanja čokoladnim preljevima tamne i svijetle čokolade ili ukrasnim mrvicama.

proba

Informatika je područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i obradu podataka. Informatika se može definirati i na druge načine.

Imenicu „Informatik“ je 1957. skovao njemački kibernetičar Karl Steinbuch za automatsku obradu podataka, kombinirajući imenice „informacija“ i „automatika“ ^[1]. Kao „informatique“ prihvatio ju je Philippe Dreyfus 1962. (rekavši da su to „informacija“ i „elektronika“, tj. „information“ i „automatique“)^[2]. Francuska akademija je 1967.objavila definiciju informatike kao „znanosti o prikladnoj obradi podataka, osobito pomoću automatskih strojeva, koja se smatra potporom znanjima u područjima znanosti, ekonomije i društva“^[2].